Kako nastaju alergije
Kihanje, oči i nos koji svrbe i cure, nestajanje daha – znak su alergije. Alergičari dobro poznaju osjećaj koji ih opterećuje. Alergijske bolesti, kao što su „peludna hunjavica“, astma, alergije na namirnice ili također neurodermatitis rezultat su pretjeranih reakcija određenih imunoloških stanica, a izazvane su neškodljivim tvarima iz okoliša.
Alergije – daleko rasprostranjeni fenomen
Alergije predstavljaju u svim različitim oblicima sve veći problem. Zanimljivo je da porast alergija u velikoj mjeri ovisi o načinu života, te životnom prostoru. Na taj se način npr. hunjavica, te astma u seoskim sredinama pojavljuju znatno rjeđe nego u razvijenim industrijskim zemljama, koje imaju zapadnjački stil života. Od astme boluje oko 25% ljudi u industrijskim zemljama. U Njemačkoj gotovo svaku treću osobu muči alergija. Kvaliteta života često je vrlo ograničena.
Alergijska reakcija predstavlja upalnu imunološku reakciju na inače neškodljive strane tvari (alergene) iz okoliša. Najčešći alergeni produkti su grinja, kućne prašine, kućnih životinja (dlaka, slina, epitelne stanice), pelud, pore gljiva, otrovi insekata ili sastavni dijelovi namirnica.
Kod alergičara se zapravo bezazlene tvari pogrešno klasificiraju kao opasne, te se kao posljedica toga stvaraju se povećane količine antitijela, pa dolazi do senzibilizacije tijela. Posljedica ovog prvog kontakta je da on ne dovodi do simptoma ili dovodi do vrlo slabih simptoma. To u medicinskom smislu znači da se određena subpopulacija T-stanica aktivira u imunološkom ustavu, koja opet potiče B-stanice da se diferenciraju u plazma stanice, te da proizvode IgE-antitijela.
Ova antitijela prvo se talože u mastocitima, te ostaju tamo. Kod ponovnog kontakta antitijela s njegovim posebnim alergenom posljedica je izlučivanje tvari, koje prenose informacije (npr. histamin, citokini).
Ove imunološke reakcije dovode do osjetnih neželjenih alergijskih simptoma, kao što je svrbež očiju, nosa, oticanje očnih spojnica, te upala očnih spojnica, oticanje očnih kapaka, oticanje dišnih putova, nastanak sluzi u nosu i plućima, kožni osip, mučnina, proljev, te upale sluznice u probavnom traktu (želučano-crijevnom kanalu).
Već male količine tvari, koje izazivaju alergije, mogu dovesti do navedenih simptoma. U međuvremenu je poznato više od 20.000 tvari, koje izazivaju alergiju.
Uzroci alergije - zašto imunološki sustav daje alarm?
Uzroci alergija su raznovrsni. Postoje znakovi da se povećano nastajanje alergijskih bolesti posljednjih desetljeća, osim genetske sklonosti, može pripisati zapadnjačkom stilu života, koji je često povezan s pretjeranom higijenom u dječjoj dobi („hipoteza, koja se odnosi na higijenu“). Faktori, kao što su čistoća, te trend koji se odnosi na osnivanje manjih obitelji razlozi su što dječjem imunološkom sustavu nedostaju potrebni partneri za treniranje, da bi dijete naučilo primjereno reagirati. Imunološkim stanicama u imunološkom organu crijevu nedostaju odgovarajući sparing partneri. Osim toga su istraživanja u posljednjih 20 godina pokazala da sastav bakterija kod naseljavanja bakterija u dječjem crijevu utječe na nastanak alergija.
Kao daljnje komponente navode se faktori okoliša, kao što su npr. globalne klimatske promjene (duža sezona leta peludi), pelud, koja je onečišćena ispušnim plinovima u gusto naseljenim i industrijaliziranim područjima (koja na taj način postaje agresivnija), povećana potrošnja industrijskih obrađenih namirnica (konzervansi, dodaci), te masovno korištenje nanočestica (npr. za obradu metala, te kozmetičku industriju). Djelovanje avedenih faktora potencira nastanak propusnih mjesta u zaštitnim barijerama, a to su koža i sluznica. Prethodno genetsko opterećenje, te interakcija između naših gena i okoline sudjeluju u nastajanju, te stupnju težine alergijskog oboljenja.
Promjena simptoma alergijske reakcije – ako iz peludne hunjavice nastane astma
Ako se alergije pravovremeno ne liječe, alergijski simptomi mogu se pogoršati. Kod promjene stupnja alergijske reakcije od peludne hunjavice u astmu, imunološki odgovori, koje prosljeđuju T-stanice, postaju dominantniji. Ovakva se promjena stupnja težine alergije može spriječiti pomoću hiposenzibilizacije odnosno povećanjem praga tolerancije primjenom postupnog povećanja doze alergena. Postavite u vezi s time pitanje Vašem liječniku ili terapeutu.
Preventivne mjere protiv alergija
Neoštećena sluznica je naša granična površina prema vanjskom svijetu te je važna osnovna pretpostavka za zdravu i kontroliranu imunološku reakciju.
Kao prirodna zaštitna barijera, zdrava sluznica crijeva, sprječava prodiranje antigena te omogućuje kontroliranu imunološku reakciju.
Prirodna i raznovrsna crijevna flora je važan protivnik u borbi protiv alergijskih reakcija.
Iz teksta: „Aktualna smjernica u svrhu prevencije alergija, te atopijskog dermatitisa“
[S3 Smjernice 061/016: sprečavanje alergija, srpanj 2014. (AWMF online)]