top of page

Žgaravica: 10 pitanja i 10 odgovora


1. Što je žgaravica?


Žgaravica, poznata i kao povrat (refluks) želučanog sadržaja, je stanje u kojem se želučani sadržaj vraća u jednjak.


2. Koji su najčešći simptomi žgaravice?


Simptomi ove bolesti, koju nazivamo gastroezofagealna refluksna bolest (GERB), uključuju osjećaj pečenja u grudima ili grlu. Ovaj osjećaj često se opisuje kao "pečenje" ili "žarenje" i obično se javlja nakon jela ili tijekom ležanja. Žgaravica može biti povremena ili kronična, a neki uobičajeni okidači uključuju začinjenu hranu, masnu hranu, čokoladu, kofein, alkohol i neke lijekove.


3. Kako nastaje žgaravica?


Na spoju jednjaka i želuca postoji mišićni prsten (donji ezofagealni sfinkter), koji - kada se otvori - propušta hranu u želudac, a kada je zatvoren, priječi povrat želučanog sadržaja natrag u jednjak. Sva stanja koja omogućuju da ovaj prsten bude dulje otvoren (nego zatvoren), dovode do povrata želučanog sadržaja i žgaravice.


4. Koji su najčešći uzroci žgaravice?


Sve što može oslabiti mišićni prsten na spoju jednjaka i želuca uzrokuje žgaravicu. Najčešće se radi o prekomjernom unosu hrane i alkoholnih pića. Potom stanja koja povećavaju



pritisak u trbuhu, poput prekomjerne tjelesne težine ili trudnoće mogu izazvati žgaravicu. Određene prehrambene navike, poput prejedanja navečer prije odlaska u krevet ili konzumacija stanovite hrane (pržena, pečena hrana, citrusi) isto mogu uzrokovati žgaravicu. Pušenje, između ostalih štetnih posljedica za zdravlje, također slabi donji mišićni prsten jednjaka i može uzrokovati žgaravicu.


5. Koja hrana najčešće izaziva žgaravicu?


Upravo je „blagdanska“ hrana primjer prehrane koja može uzrokovati žgaravicu. Naime hrana bogata začinima može iritirati jednjak i potaknuti simptome žgaravice. Pored toga masna hrana, uključujući brzu ("fast-food") i prženu hranu, usporava probavu i može uzrokovati refluks kiseline. Može opustiti donji ezofagealni sfinkter i iritirati sluznicu jednjaka. Također, kava, crni čaj i neka gazirana pića mogu opustiti donji ezofagealni sfinkter. Ljubiteljima čokolade, sigurno se neće svidjeti činjenica da čokolada sadrži sastojak zvan teobromin koji može opustiti donji ezofagealni sfinkter, dovodeći do refluksa i žgaravice. Konačno (i iznenađujuće!), i voće može uzrokovati žgaravicu, naročito citrusi odnosno „kiselo voće“ poput limuna, naranči, grejpa.


6. Kako spriječiti pojavu žgaravice?


Ključno je izbjegavati tzv. „okidače“ žgaravice odnosno prestati raditi prehrambene greške, koje ljudi – naročito tijekom blagdana! – rade. Naime, veliki obroci mogu povećati pritisak na donji ezofagealni sfinkter, uzrokujući povrat želučanog sadržaja. Pored toga, ležanje nakon obroka može olakšati povratak želučane kiseline u jednjak, osobito ako to radite unutar dva sata nakon jela. Izbjegavajte obilne večernje obroke, a večera neka bude barem 4h prije dolaska na spavanje.


Ako pušite - prestanite. Kako je ranije navedeno, pušenje, odnosno nikotin može oslabiti donji ezofagealni sfinkter, doprinoseći refluksu kiseline.


Pazite na vašu tjelesnu masu - pretilost je također faktor rizika za pojavu žgaravice.


Na koncu, (ovo posebno vrijedi za žene) uska odjeća, posebno oko struka, može povećati pritisak na želudac i pogoršati simptome.


7. Pomaže li soda bikarbona kod žgaravice?


Soda bikarbona (natrijev bikarbonat) kao priprodni antacid može pomoći kod žgaravice. Kada se pomiješa s vodom, soda bikarbona neutralizira želučanu kiselinu, što može ublažiti osjećaj pečenja i nelagode povezane sa žgaravicom. Uobičajeni način upotrebe je razmiješati pola do jedne žličice sode bikarbone u čaši vode i polako popiti otopinu.


Međutim, potrebno je napomenuti nekoliko stvari. Sodu bikarbonu treba koristiti samo povremeno, a ne kao dugoročno rješenje za žgaravicu. Njena prekomjerna upotreba može dovesti do nuspojava kao što su nadutost i formiranje plina zbog oslobađanja ugljičnog dioksida. Također može utjecati na ravnotežu elektrolita, posebno kod osoba s određenim zdravstvenim stanjima. Konačno, osobe s visokim krvnim tlakom ili srčanim oboljenjima trebaju biti oprezne jer soda bikarbona sadrži natrij, koji može povećati krvni tlak. Također, soda bikarbona nije preporučljiva za trudnice ili osobe čija zdravstvena stanja ne dopuštaju unos natrija u prehrani.


8. Kada se obratiti liječniku?


Sporadične pojave žgaravice (jednom u mjesec-dva) u principu ne zahtjevaju posjet liječniku, pogotovo ako se može prepoznati uzrok (npr. prekomjerna konzumacija hrane ili pića). Liječniku se treba obratiti onda kada žgaravica ima posljedice na kvalitetu života, poput epizoda žgaravice koje se pojavljuju 2-3 puta tjedno ili noću tijekom par uzastopnih mjeseci.



Pored toga, novonastala pojava žgaravice iza 50 godine života, pogotovo ako je vezana uz druge probavne smetnje (bol u trbuhu) ili osjećaj otežanog gutanja hrane, predstavlja valjan razlog za liječnički pregled.


9. Moram li raditi gastroskopiju ako imam žgaravicu?


Gastroskopija je popularan naziv za tzv. "gornju endoskopiju", dijagnostičku metodu kojom se pomoću kamere ugrađene na vrhu fleksibilne cijevi ("gastroskopa") pregledava jednjak, želudac i početni dio tankog crijeva- dvanaesnik. Puno ime ove vrijedne dijagnostičke pretrage je ezofagogastroduodenoskopija i naravno da ne morate raditi "gastroskopiju", pogotovo ako su žgaravice sporadične, i ako im se zna uzrok.


Međutim, kako je ranije spomenuto, novonastala pojava žgaravice iza 50 godine života, ili pojava tzv. "znakova alarma" gornjeg dijela probavne cijevi, zahtjeva endoskopski pregled. Konačno, neuspjeh ranije propisane terapije za žgaravicu, također predstavlja indikaciju za gastroskopiju.


10. Koje su posljedice žgaravice?


Posljedice dugotrajne (kronične) žgaravice uključuju oštećenje sluznice jednjaka (refluksni ezofagitis), koja - ovisno o stupnju upale - može dovesti do suženja jednjaka i osjećaja zaostajanja hrane u prsištu. Pored toga, može nastati stanje koje nazivamo Barrettov jednjak, kada se sluznica jednjaka, nadomješta posebno nastalim tkivom (specijalizirana intestinalna metaplazija), što ako se ne prepozna i liječi, možde dovesti do fatalnih posljedica, poput raka jednjaka. Srećom, ove posljedice su iznimno rijetke, i pored toga postoje moći i učinkoviti lijekovi kojima se žgaravice mogu uspješno zaliječiti.


U zaključku, nema potrebe za strahom: u velikom broju slučajeva, žgaravicu shvatite kao signal kojim vam daje vaše tijelo da ste možda (pogotovo u doba blagdana!) pretjerali s unosom hrane i pića.


Ako se i pojavi, onda postoji i potreba za promjenom životnog stila, kao što su mršavljenje, promjene u prehrani, smanjenje tjelesne težine, prestanak pušenja i pretjerane konzumacije alkoholnih pića, te izbjegavanje drugih okidača žgaravice. Upravo su ove mjere najbolja prevencija žgraravice.


Comments


bottom of page