Mršavljenje i crijevni mikrobiom

U zadnje vrijeme zdravlje crijeva i mikrobiom su sve popularnija tema, što i ne čudi budući da istraživanja neprestano otkrivaju važnost mikrobioma za zdravlje. A sve češće govorimo i o ulozi mikrobioma u kontroli tjelesne mase.

Crijevni mikrobiom

Crijevni mikrobiom je zajednički naziv za mikroorganizme koji žive u našem gastrointestinalnom traktu. Svaki čovjek ima vlastiti, jedinstveni mikrobiom. Međutim, postoje zajednička obilježja humane intestinalne mikroflore, a već godinama se istraživanja usmjeravaju na otkrivanje specifičnosti i opsega pojma "zdravi mikrobiom". Ustanovljeno je da da postoje "dobre" bakterije poput Lactobacillus, Bifidobacterium, Enterococcus čija prisutnost pozitivno utječe na naše zdravlje, a čiji se smanjeni broj povezuje s različitim bolestima.

Funkcije mikrobioma

Mikrobiom ima nekoliko funkcija u našem organizmu, sudjeluje u regulaciji metabolizma makronutrijenata te sintezi vitamina K i nekih vitamina B skupine. Osim toga, ima protektivnu funkciju tako što sprječava naseljavanja stranih i potencijalno štetnih mikroorganizama koji se povremeno pojavljuju u crijevima i mnoge druge funkcije. Mikrobiom u crijevima razgrađuje (fermentira) kompleksne ugljikohidrate, koje ljudski probavni enzimi ne mogu probaviti, a njihovom fermentacijom nastaju kratkolančane masne kiseline. Proizvodnja kratkolančanih masnih kiselina stimulira peristaltiku crijeva, čime se potiče redovito pražnjenje crijeva i sprječava konstipacija. Ono što nam je posebno zanimljivo u kontekstu mršavljenja je regulacija metabolizma makronutrijenata i os - crijeva –mozak.

Os - crijeva – mozak

Središnji živčani sustav i gastrointestinalni trakt međusobno komuniciraju, a os - crijeva – mozak je naziv za interakcije između središnjeg živčanog sustava i probavnog živčanog sustava. Uloge osi - crijevo - mozak obuhvaćaju nadzor i koordinaciju aktivnosti crijeva te prijenos informacija poput osjećaja gladi, stresa i emocija. Komunikacija između osi crijeva – mozak je zaslužna za smanjenje ili povećanje apetita u situacijama kad smo pod stresom ili na neki drugi način u emotivno intenzivnom razdoblju. U ovoj kompleksnoj komunikaciji, sudjeluje i naš mikrobiom putem produkata metabolizma crijevnog mikrobioma koji se apsorbiraju u crijevima, mikrobiom utječe i na druge dijelove tijela poput jetre i mozga. Istraživanja su pokazala da crijevni mikrobiom ima velik utjecaj na prehrambeno ponašanje životinja i energetski metabolizam, upravo putem sposobnosti crijevnog mikrobioma da komunicira s tkivima duž osi - crijevo – mozak putem različitih spojeva koji se stvaraju u crijevima. Znanost je došla do saznanja da crijeva, jetra i mozak ne funkcioniraju izolirano, već su međusobno povezani. Zbog toga, ukoliko je došlo do crijevne disbioze (poremećaja ravnoteže mikroorganizama u crijevima), dolazi i do poremećaja u regulaciji apetita i sitosti u hipotalamusu i poremećaja u ključnim metaboličkim putevima u perifernim tkivima.

Crijevni mikrobiom i pretilost

S obzirom na to da poremećaji u sastavu mikrobioma utječu i na kontrolu apetita, ne čudi saznanje da mikrobiom ima ulogu u razvoju pretilosti. Sve je veći broj istraživanja usmjeren na učinke prebiotika i probiotika u oblikovanju sastava crijevne mikroflore, a osim učinka prebiotika i probiotika, proučava se utjecaj različitih restriktivnih dijeta i tjelesne aktivnosti na sastav crijevnog mikrobioma. Istraživanja na miševima su pokazala da će se sterilnim miševima (uzgojenima bez prisutnosti mikroorganizama) koji nisu pretili povećati tjelesna masa, ako im se presadi mikrobiom pretilih miševa. Kod ljudi je uočena smanjena raznolikost mikrobioma kod pretilih pojedinaca te povećan udio Firmicutes u odnosu na Bacteroides (to nije nužno slučaj kod svih te bi bilo poželjno napraviti analizu crijevnog mikrobioma kako bi se mogle utvrditi specifične potrebe i tretman za pojedinca).

Crijevni mikrobiom i prehrana

Sastav crijevnog mikrobioma je pod utjecajem različitih faktora poput prehrane i tjelesne aktivnosti. S obzirom na to, promjena prehrane predstavlja dobru strategiju za oblikovanje sastava crijevnog mikrobioma, što može imati važan utjecaj na kontrolu tjelesne mase te može poslužiti kao faktor za borbu protiv pretilosti. Prehrana s visokim udjelom masti utjecat će na smanjenje broja bakterija Bacteroides i povećanje broja bakterija Firmicutes, za koje smo u prethodnom odlomku ustvrdili da su povezane s pojavom pretilosti. S druge strane, prehrana bogata vlaknima ima pozitivan učinak na sastav mikrobioma. Kompleksni ugljikohidrati povećavaju broj „dobrih“ bakterija, točnije Bifidobacteria spp. – B. longum, B. breve, B. thetaiotaomicron, a topljiva vlakna potiču rast bakterija koje proizvode kratkolančane masne kiseline koje pomažu u modulaciji mikrobioma i imaju niz pozitivnih utjecaja na zdravlje.

Zaključak

Crijevni mikrobiom igra ključnu ulogu u regulaciji metabolizma makronutrijenata te kontroli apetita, zbog toga poremećaji ravnoteže mikrobioma mogu dovesti do problema s kontrolom tjelesne mase. Utjecaj prehrane i tjelesne aktivnosti na sastav crijevnog mikrobioma pruža nam koristan alat u borbi protiv suvišnih kilograma te je stoga promjena prehrambenih navika važna strategija u regulaciji tjelesne mase i održavanju zdravlja. Umjesto da nam jedini fokus bude na broju kalorija dijete koju provodimo, trebali bismo obratiti pozornost i na učinak koji ona ima na naš crijevni mikrobiom, kako bismo očuvali svoje zdravlje i olakšali proces skidanja kilograma. Kako bismo pozitivno utjecali na sastav svog mikrobioma i kako bi nam i on pružio podršku u procesu skidanja kilograma, bilo poželjno odabrati prehranu s visokim udjelom prehrambenih vlakana i niskim/umjerenim udjelom masti.

Ana Milanović, univ. bacc. nutr.

Izvori

ANTAL, I., JELIĆ, M., SILA, S., KOLAČEK, S. i TAMBIĆ ANDRAŠEVIĆ, A. (2019). LJUDSKA MIKROBIOTA I MIKROBIOM. Acta medica Croatica, 73 (1), 3-11.

Bäckhed F, Manchester JK, Semenkovich CF, Gordon JI. Mechanisms underlying the resistance to diet-induced obesity in germ-free mice. Proc Natl Acad Sci U S A. 2007 Jan 16;104(3):979-84. doi: 10.1073/pnas.0605374104.

Bibbo, S., Ianiro, G., Giorgio, V., Scaldaferri, F., Masucci, L., Gasbarrini, A., & Cammarota, G. (2016). The role of diet on gut microbiota composition. European Review for Medical & Pharmacological Sciences, 20(22).

Grčić, A., Batičić, L., Detel, D., Kučić, N., Bedoić, E. i Varljen, J. (2022). Crijevno-mozgovna os. Medicina Fluminensis, 58 (1), 4-19.

MRDULJAŠ-ĐUJIĆ, N. (2015). KVALITETA ŽIVOTA BOLESNIKA S FUNKCIONALNIM BOLESTIMA PROBAVNOG SUSTAVA. Acta medica Croatica, 69 (4), 263-269.

Ringseis, R., Gessner, D. K., & Eder, K. (2020). The Gut-Liver Axis in the Control of Energy Metabolism and Food Intake in Animals. Annual review of animal biosciences, 8, 295–319. https://doi.org/10.1146/annurev-animal-021419-083852

Saulnier DM, Ringel Y, Heyman MB, Foster JA, Bercik P, Shulman RJ, Versalovic J, Verdu EF, Dinan TG, Hecht G, Guarner F. The intestinal microbiome, probiotics and prebiotics in neurogastroenterology. Gut Microbes. 2013 Jan-Feb;4(1):17-27. doi: 10.4161/gmic.22973.

Sankararaman S, Noriega K, Velayuthan S, Sferra T, Martindale R. Gut Microbiome and Its Impact on Obesity and Obesity-Related Disorders. Curr Gastroenterol Rep. 2023 Feb;25(2):31-44. doi: 10.1007/s11894-022-00859-0. Epub 2022 Dec 5. PMID: 36469257.

Seganfredo FB, Blume CA, Moehlecke M, Giongo A, Casagrande DS, Spolidoro JVN, Padoin AV, Schaan BD, Mottin CC. Weight-loss interventions and gut microbiota changes in overweight and obese patients: a systematic review. Obes Rev. 2017 Aug;18(8):832-851. doi: 10.1111/obr.12541.