Što su probiotici i kako odabrati kvalitetan probiotik?
U našem crijevu gomilaju se milijarde bakterija koje nam čine dobra djela. S njima ne živimo samo u simbiozi, već ih čak nužno trebamo da bismo vodili zdrav život. Ponekad različite vanjske okolnosti, kao npr. antibiotici ili jednolična ishrana mogu biti odgovorni za to da naš crijevni ekološki sustav „ispadne“ iz ravnoteže. U tom slučaju nastupaju probiotici. Ovaj se pojam koristi za posebnu vrstu dobrih bakterija: riječ „probiotik“ potječe iz grčkog jezika te znači „za život.“
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definirala je u 2001. godini probiotike na sljedeći način: "Probiotici su prije svega bakterije mliječne kiseline iz vrsta Lactobacillus, Lactococcus, Bifidobacterium ili također Enterococcus."
Bakterije važne za život, odnosno za naše tijelo, pojavljuju se prirodno u našem crijevu. Ondje nam omogućuju da se dobro osjećamo te da budemo zdravi.
Također, pomoću spretnih mehanizama potiskivanja sprečavaju razvoj uzročnika bolesti. Ove bakterije zauzimaju postojeća mjesta te putem stvaranja kratkolančanih masnih kiselina omogućuju nastajanje dobre okoline. Osim toga, one su važni partneri za trening našeg imunološkog sustava.
Probiotičke bakterije u našem crijevu nastanjuju određene životne prostore. Na primjer, laktobacili vole klimu/uvjete tankog crijeva. Suprotno tome, bifidobakterije se dobro razvijaju u debelom crijevu.
Ovi korisni predstavnici bakterija u crijevu naši su cjeloživotni prijatelji jer danas točno znamo da bez ove korisne mikropske zajednice ne bismo bili sposobni za život. Kako ova sustanarska zajednica živi i radi u crijevu, saznat ćete na linku intestinalna mikrobiota (crijevna flora).
Već prije više od 100 godina imunolog, te nositelj Nobelove nagrade, Ilja Iljitsch Metschnikow postavio je tezu da bakterije mliječne kiseline poboljšavaju naše zdravlje te čak mogu djelovati tako da produžuju život. Polazište njegove hipoteze bilo je dugovječnost bugarskih gorskih seljaka, koji su konzumirali visoki udio fermentiranih mliječnih proizvoda. Na taj je način Metschnikoff bio prvi znanstvenik koji je u znanstvene rasprave unio pozitivne učinke bakterija mliječne kiseline te njihove terapeutske koristi. Ovo saznanje smatra se trenutkom nastanka probiotika.
Moderno istraživanje mikrobioma potvrđuje tradicionalno znanje
Moderne metode analize omogućile su posljednjih 20 godina stjecanje znanja o mehanizmima probiotičkih mikroorganizama.
Predmet istraživanja mikrobioma je utjecaj naših mikropskih sustanara na vlastito zdravlje, na nastanak kao i na terapiju pri liječenju bolesti.
Zahvaljujući vrlo brzom razvoju na području istraživanja mikrobioma možemo koristiti mnoga pouzdana klinička ispitivanja. Ovaj porast saznanja ukazuje sve više na veliko značenje ekološkog sustava crijeva za vlastito zdravlje te kako osobno možemo pozitivno utjecati na održavanje funkcije crijeva i imunološkog sustava.
Od čega se sastoji kvalitetni probiotik?
Visokokvalitetni probiotici moraju ispuniti određene kvalitativne zahtjeve pa su pri izboru ispravnog probiotika važni sljedeći aspekti:
točna/detaljna specifikacija i deklaracija rodoslovnog stabla koje se odnosi na bakterije
učinkovito doziranje najmanje 10^9 kultura po dozi
prirodna otpornost prema želučanim i žučnim kiselinama
sposobnost za život te visoki stupanj aktivnosti u pogledu izmjene tvari
dostatna stabilnost
provjerena i sigurna upotreba
„who is who“ – specifičnosti, koje se odnose na bakterije
Karakteristike koje sadrži svaka bakterija načelno su specifične, a to se označava kao specifičnost rodoslovnog stabla. To znači da se na temelju sposobnosti određenog probiotičkog rodoslovnog stabla ne može zaključiti da neko drugo, makar i srodno stablo, posjeduje jednake ili slične sposobnosti.
Zapamtite: probiotici imaju sposobnosti specifične za rodoslovno stablo jer se probiotičke kulture razlikuju po svojim obilježjima.
Prirodna otpornost na kiselinu kao standard kvalitete
Da bi probiotičke kulture mogle doći na mjesto događaja – u crijevo – moraju dobro podnijeti putovanje kroz želudac. Međutim, budući da u želucu vladaju manje gostoljubivi uvjeti, probiotička kultura prirodno mora raspolagati s visokim stupnjem otpornosti na kiselinu, te mora biti robusna. Visoki stupanj otpornosti prema želučanim i žučnim sokovima, te garancija sposobnosti za preživljavanje korištenih bakterijskih kultura, koja je s time povezana, osnovne su pretpostavke za tvrtku nutrimmun, te se ubrajaju u naše standarde kvalitete.
Zaključak
Probiotički zdravstevni koncept star je više od 100 godina. Njegov temelj su pozitivne karakteristike bakterija mliječne kiseline (laktobacila), zahvaljujući kojima one pozitivno utječu na zdravlje i osjećaj ugode. Poznati predstavnici takve kulture koji se mnogostruko koriste kao probiotici nalaz se, naravno, u crijevu, te se ubrajaju u vrste Lactobacillus, Lactococcus, Bifidobacterium te Enterococcus. Intenzivno se istražuju posebne karakteristike različitih probiotičkih kultura pa su ova istraživanja vrlo obećavajuća.
Kvalitetni probiotici su specifični za rodoslovno stablo i točno su deklarirani. Minimalni djelotvorni broj kultura po dozi je 10^9. Probiotici moraju biti provjereni s obzirom na kriterije kvalitete i sigurnosne kriterije prije korištenja.
Izvori:
https://nutrimmun.de/de/probiotika/
http://docplayer.org/41461165-Unterstuetzung-des-immunsystems-durch-probiotika.html