Proljetno buđenje počinje u crijevima

Sezonske promjene ne utječu samo na raspoloženje i razinu energije – one duboko oblikuju i naš unutarnji ekosustav, crijevni mikrobiom. Iako većina ljudi to ne primjećuje svjesno, mikroorganizmi u našim crijevima kontinuirano reagiraju na promjene u okolišu, prehrani, temperaturi i količini dnevne svjetlosti.

Što su sezonske promjene mikrobioma?

Crijevni mikrobiom predstavlja složenu zajednicu trilijuna mikroorganizama koji sudjeluju u probavi, regulaciji imuniteta i proizvodnji važnih metabolita. Njegov sastav nije statičan – naprotiv, pokazuje dinamične promjene tijekom godine.

Znanstvena istraživanja u području mikrobiologije i nutricionizma pokazuju da se omjeri različitih bakterijskih skupina mijenjaju sezonski, često u skladu s promjenama prehrambenih navika.¹

Primjerice zimi dominiraju bakterije poput Bacteroides, povezane s razgradnjom masti i proteina. U toplijim mjesecima povećava se udio bakterija poput Prevotella, koje fermentiraju vlakna. Ovaj obrazac primijećen je i u tradicionalnim populacijama (npr. lovci-sakupljači), ali i u urbanim sredinama, iako u blažem obliku.

Zašto dolazi do tih promjena?

Glavni pokretači sezonskih promjena mikrobioma su prehrana, okolišni čimbenici i imunološke promjene.

Prehrana

Zimi prehrana često sadrži:

• više kalorija

• više masti i proteina

• manje svježih biljnih namirnica

Takvi uvjeti pogoduju razvoju bakterija poput Bacteroides. Smanjen unos vlakana ujedno dovodi do slabije fermentacije u crijevima i niže proizvodnje kratkolančane masne kiseline, koje imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja crijevne sluznice i regulaciji imuniteta.

U proljeće i ljeto povećava se unos:

• vlakana

• svježeg voća i povrća

• cjelovitih žitarica i vlakana

• fitokemikalija

Takva prehrana potiče rast bakterija poput Prevotelle, koje fermentiraju vlakna i proizvode korisne metabolite važne za zdravlje crijeva.

Ove promjene imaju i evolucijsku pozadinu jer omogućuju organizmu da se prilagodi dostupnosti hrane tijekom godine. Zimi se mikrobiom usmjerava na učinkovitiju razgradnju energetski bogate hrane, dok se u toplijim mjesecima povećava sposobnost iskorištavanja biljnih vlakana. Važno je naglasiti da ove promjene nisu univerzalne za sve pojedince, već uvelike ovise o stvarnim prehrambenim navikama, pa osobe koje tijekom cijele godine konzumiraju raznoliku prehranu bogatu vlaknima mogu imati stabilniji mikrobiom bez izraženih sezonskih oscilacija.

Okolišni čimbenici

Temperatura, izloženost sunčevoj svjetlosti i fizička aktivnost također imaju ulogu u modulaciji mikrobioma, tako što moduliraju metabolizam, razinu hormona i imunološke odgovore organizma, čime neizravno stvaraju uvjete koji pogoduju rastu određenih skupina crijevnih bakterija.

Imunološke promjene

Sezonske varijacije imuniteta (npr. veća učestalost infekcija zimi) povezane su s promjenama u mikrobiomu i njegovoj raznolikosti, jer smanjena raznolikost i manja proizvodnja korisnih metabolita, poput kratkolančane masne kiseline, mogu oslabiti crijevnu barijeru i regulaciju imunološkog sustava, čime organizam postaje podložniji infekcijama, osobito u zimskim mjesecima.

Za podršku imunološkom sustavu važna je uravnotežena prehrana, a kao dodatna pomoć mogu se uzeti i suplementi u obliku multivitamina i probiotika.

MyBIOTIK®IMMUGY – Jedinstvena je kombinacija znanstveno ispitanih bakterijskih kultura, mikronutrijenata i beta-glukana. Imunološki sustav jedna je od najsloženijih i najpovezanijih struktura u tijelu, pri čemu se u crijevima nalazi 80% imunoloških stanica i stoga ima ključnu ulogu. Dobra interakcija nespecifičnog i specifičnog imunološkog sustava, zajedno s jakim zaštitnim barijerama sluznice, bitan je preduvjet za snažan imunološki sustav. I mikronutrijenti važni za imunitet i odabrane bakterijske kulture, koje su prirodne komponente crijevne flore, pružaju podršku.

 

Uloga vlakana i kratkolančanih masnih kiselina

Bakterije koje fermentiraju vlakna proizvode kratkolančane masne kiseline (SCFA), uključujući: acetat, propionat i butirat.

Ove molekule imaju ključne funkcije:

• održavaju integritet crijevne barijere

• smanjuju upalne procese

• reguliraju imunološki odgovor

• utječu na metabolizam glukoze i masti

Posebno je važan butirat, koji služi kao primarni izvor energije za stanice crijevnog epitela.

Zimski pad raznolikosti mikrobioma

Tijekom zime često dolazi do smanjenja mikrobiološke raznolikosti. To je važno jer je raznolikost jedan od glavnih pokazatelja zdravog mikrobioma.

Niža raznolikost povezuje se s:

• povećanom sklonošću infekcijama

• kroničnim upalama

• metaboličkim poremećajima

• sezonskim alergijama

Jedan od glavnih razloga je smanjen unos prebiotička vlakna, koja služe kao “hrana” korisnim bakterijama. Tijekom zimskog perioda osim povećan unos svježeg povrća, voća i cjelovitih žitarica – pomoći može dodatan unos vlakana u vidu suplemenata poput MyBIOTIK®BIOFIBRE – 100% vlakna akacije. Visok sadržaj topivih vlakana koja služe kao izvor hrane za crijevnu floru i podržavaju netaknuti crijevni ekosustav.

Njemačko nutricionističko društvo (DGE) preporučuje unos najmanje 30 g vlakana dnevno. Mnogi ljudi ne dosegnu ovu količinu. Dodatna konzumacija biljnih vlakana stoga može pridonijeti postizanju preporučenog unosa, a time i uravnoteženoj prehrani.

Proljeće kao prilika za obnovu mikrobioma

Dolaskom proljeća prirodno se povećava dostupnost svježih, vlaknima bogatih namirnica, što pruža idealnu priliku za obnovu mikrobioma. Što uključiti u prehranu?

Namirnice bogate vlaknima hrane korisne bakterije:

• zob

• chia sjemenke

• mahunarke

• kuhano i ohlađeno povrće (otporni škrob)

Sezonsko voće i povrće –  raznolikost je ključna jer različite biljke sadrže različite vrste vlakana i polifenola koji selektivno hrane različite bakterije.

• šparoge

• mladi špinat

• rotkvice

• mladi luk

• jagode

Fermentirane namirnice – prirodni izvor korisnih mikroorganizama:

• jogurt

• kefir

• kiseli kupus

• kimchi

Probiotik MyBIOTIK®PUR kao dodatnu podršku crijevnoj sluznici, posebno kod osoba sklonih alergijama. MyBIOTIK®PUR je znanstveno ispitan kompleks od 6 metabolički aktivnih bakterijskih kultura, biotina i vitamina B2.

 

ZAKLJUČAK

Jedno istraživanje na populaciji Hadza u Tanzaniji pokazalo je gotovo cikličke promjene mikrobioma kroz godinu, s jasnim razlikama između sušne i kišne sezone – što potvrđuje koliko je mikrobiom prilagodljiv.²

Mikrobiom nije statičan sustav – on je dinamičan, prilagodljiv i snažno povezan s našim načinom života. Reagira na ritmove našeg tijela i utjecaje okoline. Poput suptilnog ekosustava u kojem se izmjenjuju ravnoteža i prilagodba, njegov sastav oblikuju naši svakodnevni izbori: prehrana, kretanje, san, stres, pa čak i izmjena godišnjih doba.

Sezonske promjene donose prirodne pomake u dostupnosti namirnica, ali i u potrebama organizma, pružajući jedinstvenu priliku da svjesno podržimo raznolikost i stabilnost mikrobioma. Proljeće, kao vrijeme obnove i rasta, osobito je pogodno za obogaćivanje prehrane vlaknima koja služe kao temeljna hrana korisnim bakterijama. Uvođenje raznovrsnih biljnih namirnica – svježeg povrća, voća, mahunarki i cjelovitih žitarica – potiče razvoj bogatijeg i otpornijeg mikrobiološkog krajolika u crijevima.

Fermentirane namirnice, poput jogurta, kefira, kiselog kupusa ili kombuche, dodatno unose žive kulture koje mogu pridonijeti ravnoteži i funkcionalnosti probavnog sustava. One nisu samo hrana, već i most između tradicije i moderne znanosti, podsjetnik da su naši preci intuitivno razumjeli važnost očuvanja unutarnje biološke raznolikosti. U situacijama kada prehrana nije uravnotežena ili je osiromašena raznolikošću – bilo zbog ubrzanog načina života, sezonskih ograničenja ili posebnih prehrambenih navika – pažljivo odabrani dodaci prehrani mogu imati važnu ulogu u nadopunjavanju ključnih nutrijenata i podršci mikrobiomu.

Briga o mikrobiomu tako postaje čin svjesne povezanosti s vlastitim tijelom i prirodom – proces u kojem svaka sezona donosi novu priliku za uspostavljanje ravnoteže, vitalnosti i dugoročnog zdravlja.

AUTORICA: NIKOLINA LETINA,

bacc. med. techn., nutri.

Izvori:

1.        Stanford University Medical Center. (2017, August 24). Hunter-gatherers' seasonal gut-microbe diversity loss echoes our permanent one. ScienceDaily. Retrieved March 23, 2026 from www.sciencedaily.com/releases/2017/08/170824141231.htm

2.        Smits, S. A. et al. (2017). Seasonal cycling in the gut microbiome of the Hadza hunter-gatherers of Tanzania. Science, 357(6353), 802–806.