Hrana ima sve manju nutritivnu vrijednost
Prema preporukama stručnjaka za prehranu očekuje se da će pet porcija voća i povrća dnevno zadovoljiti potrebu za vitaminima i mineralima. Prema istraživanjima koja su započela početkom ovog stoljeća, iznose se činjenice koje upućuju na smanje nje nutritivne vrijednosti voća i povrća u odnosu na posljednjih 50 godina.
Može li se taj podatak dovesti u vezu s prisutnim nutritivnim deficitima današnjeg modernog čovjeka?
Sukladno tome, ista istraživanja dolaze do zaključka kako će uslijed smanjene kvalitete samog voća i povrća za zadovoljavanje nutritivnih potreba čovjek morati unositi puno veću količinu nutritivno bogate hrane.
Neke prethodne studije već su to već ustanovile, a nedavna američka to potvrđuje.
Voće i povrće više nisu bogati vitaminima kakvima su bili!
Prema studiji iz 2002. godine, sadržaj vitalnih tvari brzo je padao od 1970-ih:
Jeste li iznenađeni?
Osvijestite da je posljednja studija iz 2002. godine ... to je 21 godina do danas!
Usporedba rezultata starijih studija iz 1985., 1996. i 2002. s odgovarajućim vrijednostima gubitka vitalnih tvari:
Razlog: iscrpljivanje tla, onečišćenje zraka, prebrzi rast i dugo skladištenje.
Izvori: 1985 Pharmakonzern Geigy (Schweiz), 1996 Lbensmittrllabor Karlsruhe/Sanatorium Oberthal 2002
Ovo “osiromašivanje” hranjivih tvari iz voća i povrća te biljaka nije uzrokovano samo zemljom nego i drugim čimbenicima kao što su raznolikost, mjesto, klimatske promjene, oblik, vrijeme žetve, razina zrelosti, transport i relativno dugo skladištenje “svježeg voća i povrća” u supermarketima te korištenje pesticida i umjetnih gnojiva.
"Nedostatak magnezija u današnjoj prehrani je značajan" - potvrđuje liječnik i biokemičar Jorg Birkmayer
Američki liječnik Al Sears kaže: Danas morate jesti deset puta više voća i povrća da biste dobili istu količinu vitamina i minerala kao prije 50 godina."
Deset porcija voća i povrća dnevno!?
Istraživači s Imperial Collegea u Londonu preporučuju povećanje porcija na 10 dnevnih doza. Na taj način procjenjuje se da bi se svake godine moglo spriječiti do 7,8 milijuna preuranjenih smrtnih slučajeva širom svijeta.
Mnogi od nas čak ne uspijevaju uzeti niti pet porcija dnevno. Povećani unos voća i povrća ima značajan utjecaj na vlastito zdravlje i dobrobit.
Drugim riječima, dnevnim unosom od 800 grama voća i povrća, što predstavlja 10 porcija, smanjujemo rizik od srčanih bolesti za 24 %, rizik od moždanog udara za 33 %, nastanak kardiovaskularnih bolesti mogu se umanjiti do 28 %, rizik od nastanka karcinoma je 13 posto manji, a rizik od smrtnog ishoda je manji za čak 31 %.
Koja je stvarna istina?
Iako je kvaliteta hrane s vremenom doista smanjena, ovakvim istraživanjima treba pristupati s oprezom. Naime, metode korištene u istraživanjima međusobno se razlikuju, stoga se ne može donijeti generalni zaključak. Iako razlika postoji, ona nije statistički značajna, te ne možemo sa 100 %-tnom sigurnošću tvrditi kako je razlog nutritivnim deficitima lošija kvaliteta hrane.
Minerali od vitalne važnosti
Minerali su anorganske tvari s važnim funkcijama u organizmu. Kao i većina vitamina, tijelo ih ne može proizvesti i moraju se apsorbirati s hranom ili vodom za piće. Minerali koji su potrebni u većim količinama u tijelu su natrij, kalij, kalcij, magnezij i klorid. Ovi minerali se također nazivaju i elektroliti.
Simptomi nedostatka minerala
Simptomi nedostatka minerala su vrlo različiti, ovisno o nedostatku određenog minerala. U velikom broju slučajeva oni nisu odmah prepoznatljivi kao znak bolesti. Mineralni nedostatak obično uzrokuje jednostavne poremećaje raspoloženja poput umora, poteškoća u koncentraciji, osjećaja slabosti, glavobolje ili vrtoglavice. Međutim, izražen nedostatak određenih minerala može dovesti do vrlo ozbiljnih simptoma kao što su srčane aritmije, nedostatak krvi (anemija) ili zamućeni vid. Na primjer, nedostatak kalija često uzrokuje paralizu, promijenjenu svijest, gubitak svijesti i komu, osobito kod starijih osoba.
Simptomi nedostatka hranjivih tvari
Djeca, adolescenti u razvoju i trudnice imaju povećanu potrebu za hranjivim tvarima. Da bi ljudski organizam optimalno funkcionirao, za izgradnju su mu potrebne hranjive tvari. Kako bi se zadovoljile energetske potrebe tijela, hrana mora sadržavati dovoljno vitamina i minerala.
Osnovne hranjive tvari uključuju ugljikohidrate, masti, proteine, dijetalna vlakna, vitamine, elemente u tragovima i elektrolite. Tijelo može najbolje raditi samo zahvaljujući redovitoj i dostatnoj opskrbi energijom u obliku svih ovih hranjivih sastojaka.
Ukoliko tijelo ne dobije dovoljnu količinu svih nutrijenata kako bi zadovoljilo svoje potrebe, možemo govoriti o pothranjenosti koja za posljedicu ima mijenjanje razine hranjivih tvari u krvi i tkivima koje u konačnici onemogućuju optimalno funkcioniranje.
Što uzrokuje nutritivne deficite
Istina je zapravo negdje u sredini. Prema novijem preglednom radu o nutritivnoj kvaliteti voća i povrća, nađeni su neki nedostaci u provedenim metodama, te se nutritivni deficiti nisu mogli staviti u uzročno- posljedičnu vezu sa padom nutritivne kvalitete hrane.
I dalje se kao glavni uzrok stvaranja nutritivnih deficita smatra današnji zapadnjački način prehrane koji se temelji na energetski bogatoj hrani niske nutritivne vrijednosti. Uslijed sjedilačkog načina života, takav način prehrane uzrokuje brojne nutritivne deficite koji dugoročno dovode do rizika i razvoja raznih bolesti. Iz tog razloga, većini ljudi potrebna je suplementacija radi zadovoljavanja potreba za vitaminima i mineralima.
Zaključak
Minerali i vitamini su mikronutrijenti važni za život, rast i zdravlje.
Preporuka je dnevno konzumirati 10 porcija voća i povrća.
Ako vam se to čini previše, možete pribjeći raznim dodacima prehrani, ali pritom obratite pozornost na kvalitetu.
* Članak napisan u suradnji s Almom Bunić, dipl.ing.univ.spec.nutr.
Studije vezane uz nutritivni sadržaj voća i povrća:
Hyson D. The Health Benefits of Fruits and Vegetables: A Scientific Overview for Health Professionals.
Wilmington, DE: Produce for Better Health Foundation, 2002.
U.S. Department of Health and Human Services and U.S. Department of Agriculture. Dietary Guidelines for
Americans, 2005. 6th Edition, Washington DC: U.S. Government Printing Office, 2005.
Casagrande SS, Wang Y, Anderson C, et al. Have Americans increased their fruit and vegetable intake? The
trends between 1988 and 2002. Am J Prev Med 2007;32(4): 257−63.
Mayer A-M. Historical changes in the mineral content of fruits and vegetables. Brit Food J1997; 96(6):207−11.
Christian J. Charts: Nutrient changes in vegetables and fruits, 1951 to 1999. CTV.ca News 2002.
Davis DR, Epp MD, Riordan HD. Changes in USDA Food Composition for 43 Garden Crops, 1950 to 1999. J Am C
Nutr 2004; 23(6):669−82.
Thomas D. A study on the mineral depletion of the foods available to us as a nation over the period 1940 to
1991. Nutr Health 2003;17(2):85−115.
Souci SW, Fachmann W, Kraut H. Food Composition and Nutrition Tables. 6th Edition, Boca Raton, FL: CRC
Press, 2000.
Quellen: 1985 Pharmakonzern Geigy (Schweiz), 1996/2002 Lebensmittellabor Karlsruhe/Sanatorium Oberthal
http://www.gesundheitlicheaufklaerung.de/obst-gemuese-verlieren-a-naehrstoffen
http://www.zentrum-der-gesundheit.de/naehrstoffreiche-lebensmittel.htmlQuellen: