top of page

Poveznica između depresije i crijevnog mikrobioma


Izbjegavate okupljanja te iako ste nekada bili vrlo društvena osoba, sada imate potrebu za samoćom i mirom. Tužni ste do te mjere da vas ništa ne može razveseliti. Cijeli dan biste ležali u krevetu i sve drugo vam predstavlja napor? Teško se koncentrirate na rješavanje radnih zadataka, gubite interes i motivaciju, zaboravljate? Radi se o nekima od simptoma depresije o kojoj sve češće slušamo, pogotovo među mladima.


U medije često izlaze priče poznatih osoba koje se trenutno bore ili su se izborile sa depresijom, no ovo stanje nije karakteristično samo za zvijezde, već se nalazi među nama.


Depresija je ozbiljna mentalna bolest, iako joj se još uvijek ne pridaje toliko pažnje. Često je neprepoznati poremećaj te je visoki postotak neliječenih i neprimjereno liječenih slučajeva.



Odavno je poznato da postoji veza između crijeva i mozga, a ta veza može utjecati na promjene u raspoloženju i ponašanju. Probiotičke bakterije mogu vratiti sve u balans. Crijevna mikrobiota utječe na razvoj odgovora na stres i na ponašanje. Tek u posljednjih nekoliko godina počelo je proučavanje utjecaja crijevnog mikrobioma na psihičko stanje ljudi, te vjerujemo da će se u skorijoj budućnosti znati još više informacija o ovoj temi.


Utvrđeno je da je 30 vrsta bakterija značajno povezano s depresijom, a pokazane su povećane razine Parabacteroides spp. i Acidaminococcus spp. i niže razine ili vrste iz obitelji Lachnospiraceae kao i Bifidobacterium pseudolongum.


Europski dan borbe protiv depresije obilježava se 1. listopada kako bi se podigla svijest o ovom rastućem problemu kao i borbi protiv stigme i diskriminacije oboljelih, ali se i potiče da oboljeli zatraže pomoć i reagiraju na vrijeme.


Jeste li znali da se tajna vašeg raspoloženja može kriti unutar vašeg tijela – konkretno, u vašim crijevima?


„Sve te bakterije u našem ekosustavu ne utječu samo na probavu već na naše cjelokupno zdravlje, a također i raspoloženje. Bakterije stvaraju i otpuštaju toksične metaboličke produkte procesima fermentacije i truljenja u crijevima. Ti toksini prolaze kroz stjenku crijeva te tako mogu ući u krv i preko krvno-moždane barijere dospjeti u mozak te izazvati npr. glavobolju i lošu koncentraciju.


Bakterije su te koje utječu na stvaranje hormona sreće serotonina, 95% proizvodnje serotonina odvija se u crijevima pod uvjetom da je crijevo zdravo i da imamo netaknutu sluznicu. Međutim, ako je proizvodnja serotonina poremećena tada pada i raspoloženje. Depresivni pacijenti bi trebali razmisliti o čišćenju crijeva.“ –dr. med. Jörn Reckel opisuje u svojoj knjizi Darm krank- alles krank


Serotonin utječe na raspoloženje, san, bol, agresivnost i seksualno ponašanje te je njegov manjak zabilježen kod brojnih pacijenata sa depresijom.


Naime, poznato je da je naše crijevo preko osi-crijevo-mozak u stalnoj komunikaciji s našim mozgom, čak štoviše, više informacija se prenosi od crijeva prema mozgu, nego od mozga prema crijevu. Crijevo još nazivamo i našim drugim mozgom.


Zdrava prehrana i probiotici mogu pomoći u liječenju depresije


Mnogi pacijenti ne odgovaraju na tradicionalne načine terapije (primjerice antidepresive) zbog čega se znanstvenici moraju okrenuti novim načinima liječenja. Dosadašnjim istraživanjima utvrđeno je da kod depresivnih osoba nedostaju serotonin, noradrenalin i dopamin koji se sintetiziraju u crijevu. Također, u velikom broju slučajeva sindrom iritabilnog crijeva povezan je s depresijom i anksioznošću.


Vaša prehrana može pomoći bakterijama da zaštite vaše mentalno zdravlje jer zdrava hrana može nahraniti „dobre“ bakterije. A kada imate puno različitih „dobrih“ bakterija, vaš mikrobiom je raznolikiji i proizvodi tvari koje povećavaju kemikalije za podizanje raspoloženja, poput serotonina i GABA.


Poremećaji crijevne mikrobiote mogu biti povezani s brojnim psihološkim i neurološkim bolestima uključujući bolesti povezane sa stresom, sindrom iritabilnog crijeva, depresiju, anksiozne poremećaje, autizam, dijabetes tip 2, Parkinsonovu te Alzheimerovu bolest.


Nova pilotna studija objavljena u njemačkom liječničkom listu 22.06.2023. s naslovom: Pilot studija: Probiotici bi mogli ublažiti depresiju. Rezultati studije pokazali su da su u skupini koja je uzimala probiotik i nakon 4 i 8 tjedana simptomi depresije bili manje izraženi. Slično je uočeno i kod simptoma anksioznosti: pacijenti u skupini s probioticima nakon 4 i nakon 8 tjedana korištenja pokazali su manje tjeskobe.


Autori zaključuju da su prihvatljivost, podnošljivost i procijenjene veličine učinka s obzirom na važne kliničke krajnje točke obećavajući i podržavaju daljnja istraživanja probiotika kao dodatne terapije kod osoba s depresijom. (preuzeto iz: Pilotstudie: Probiotika könnten Depressionen lindern)


Ukoliko ste se pronašli u ovom članku, provjerite stanje Vaših crijeva jednostavnom analizom stolice i crijevnog mikrobioma kako biste dobili individualnu preporuku za probiotike koji mogu ublažiti vaše simptome.


Depresija je ozbiljna mentalna bolest uzrokovana višestrukim čimbenicima. Opisuje se kao nisko emocionalno raspoloženje, gubitak samopouzdanja i apatija.


Zablude o depresiji


1. Depresija nije ozbiljna bolest, ona će proći sama pa liječenje i nije potrebno.

  • Depresija je psihički poremećaj i treba je liječiti. Neće proći sama ili će proći, ali nakon mnogo vremena tijekom kojeg će osoba silno patiti. Obično neliječena epizoda traje od pola godine do godinu dana.

2. Depresija je primarno moralni problem, egzistencijalna drama, prolazna slabost, nedostatak ili slabost morala, posljedica grijeha ili životnih propusta, prikrivanje lijenosti i nesposobnosti, odraz manje vrijednosti, gubitak vjere u Boga.

  • Depresija je bolest i nije posljedica slabosti ili kazna za nešto. S obzirom na to da se psihijatrijski poremećaji manifestiraju promjenom ponašanja, koja volimo procjenjivati i davati im raznorazne razloge, često se upravo depresivno raspoloženje objašnjava slabošću, lijenošću, kaznom, propustom i sl. To je netočno i krajnje stigmatizirajuće. Kako bi bilo da, primjerice, kažemo da osoba slabije vidi i nosi naočale jer je nešto kriva, lijena ili zasluženo slabo vidi?

3. Promjenom okoline proći će i depresija.

  • Neće proći. Depresiju nosite sa sobom poput kufera, gdje god krenuli.

4. Depresivan čovjek najbolje zna kako mu je (djelomično točno), pa se sam može i izliječiti (pogrešno).

  • Depresivan čovjek doista zna kako mu je, on trpi i njega neizmjerno boli, no to ne znači da sam sebi može pomoći. Depresija je bolest koja se liječi poput ostalih, npr. somatskih bolesti. Usporedbe radi, bolesnik koji boluje od hipertenzije ili šećerne bolesti zna kako mu je, ali se ne liječi sam niti na to pomišlja.

5. Depresija se liječi isključivo psihoterapijom, a lijekovi su samo pomoćno sredstvo. Potpuno krivo.

  • Depresija se liječi u složenom biopsihosocioterapijskom postupku, u komplementarnoj i sveobuhvatnoj terapiji u kojoj svaki od dijelova ima svoju važnost, a na psihijatru je da u dogovoru s bolesnikom odredi koji modalitet terapije primijeniti i u kojem razdoblju i koji je najbolji baš za tog pacijenta.

6. Depresija se liječi benzodiazepinima, a antidepresivi su opasni lijekovi koji, slično drogama, izazivaju ovisnost.

  • Depresivan čovjek misli kako mu nikada neće biti bolje. To je također simptom depresije, njezin kognitivni otklon. Međutim, iskustvo drugih, često i samog pacijenta, govori o tome kako je uvijek bolje, samo treba strpljivo pričekati. To najčešće nije lako, jer depresija predstavlja golemu emocionalnu bol koja prožima cjelokupnu ličnost i cijeli bolesnikov život. Može potrajati dok se ne pronađe odgovarajuća terapija za osobu koja boluje od depresije, stoga ne odustajte.


*Članak je u informativne svrhe u vezi s probioticima i nema namjeru ukazati na to da je bilo koja tvar spomenuta u ovom članku namijenjena dijagnosticiranju, liječenju, ublažavanju ili prevenciji bilo koje bolesti.


Izvori:

Ansari, F et al. The Effects of Probiotics and Prebiotics on Mental Disorders: A Review on Depression, Anxiety, Alzheimer,

and Autism Spectrum Disorders, 2020

Benakis, C et al. The Microbiome-Gut-Brain Axis in Acute and Chronic Brain Diseases, 2020

Cheung, S, G et al. Systematic Review of Gut Microbiota and Major Depression, 2019

dr. med. Jörn Reckel. Darm krank- alles krank, 2018

http://zivim.gloria.hr/zivim/rastem/istine-i-zablude-o-depresiji-i-kako-si-pomoci-kad-sve-postane-crno-8618936


Comments


bottom of page