Svrbež očiju, curenje nosa? Što pomaže kod alergija?
Savjeti za alergije na pelud, kućnu prašinu i životinjsku dlaku
Tipični simptomi alergije, kao što su svrbež očiju, curenje iz nosa i stalno kihanje, mogu biti stresni za alergičare u svakodnevnom životu i ozbiljno smanjiti kvalitetu njihovog života. Alergija se može liječiti kratkoročno lijekovima za ublažavanje simptoma ili dugoročno specifičnom imunoterapijom (imunoterapija alergenima, ranije poznata kao "hiposenzibilizacija"). Osim toga, ima smisla što je više moguće izbjegavati kontakt sa tvarima koje uzrokuju alergije (izbjegavanje alergena).
Simptomi alergije
Uz tipične simptome na sluznici, poput svrbeža i suzenja očiju, curenja iz nosa, kihanja i kašlja, alergičari često pate i od umora ili poremećaja spavanja, što pak utječe na njihovu sposobnost i koncentraciju tijekom dana. Općenito, kvaliteta života osoba koje pate od alergija može biti ozbiljno narušena. Ovisno o okidaču alergije, simptomi se javljaju sezonski (npr. alergija na pelud) ili tijekom cijele godine (npr. alergija na kućnu prašinu i životinjsku dlaku). Ne treba podcjenjivati simptome alergije. Ako se alergija ne shvati ozbiljno i ne liječi na vrijeme, simptomi alergije se s vremenom mogu pogoršati i postati pravi teret. Također postoji rizik da se simptomi prebace s gornjih na donje dišne putove, pa čak i do razvoja alergijske astme (promjena poda). Zato alergiju svakako treba rano liječiti.
Pri liječenju alergija valja razlikovati kratkotrajno liječenje simptoma od dugotrajnog liječenja uzroka. Kratkoročno, liječenje može uključivati lijekove koji mogu ublažiti simptome alergije. Na primjer, mogu se koristiti lokalni posebni sprejevi za nos i kapi za oči ili sistemski antihistaminici u obliku tableta.
Međutim, oni samo ublažavaju simptome, a ne liječe uzrok alergije.
Osim toga, ponekad su povezani s nuspojavama (npr. umor). Dugotrajno liječenje uzroka alergije moguće je samo specifičnom imunoterapijom, prethodno poznatom kao hiposenzibilizacija. Međutim, specifična imunoterapija nije prikladna za sve oblike alergija i često traje nekoliko godina. Najvažnija komponenta u smanjenju stresnih simptoma alergije u svakodnevnom životu je izbjegavanje kontakta s alergenima, odnosno tvarima koje izazivaju alergiju. To se također naziva izbjegavanje alergena. Međutim, to je često lakše reći nego učiniti i može se samo u ograničenoj mjeri primijeniti u praksi. Iako se neki okidači alergije mogu izbjeći (npr. određena hrana), druge je teško izbjeći (npr. pelud na otvorenom).
Budući da sluznice čine prirodnu zaštitnu barijeru prema vanjskom svijetu i prednjače u sprječavanju prodora alergena, preporučuje se jačanje sluznice. Zdrave sluznice bitan su preduvjet za moju zaštitu barijere. Budući da su crijeva posebno važna za zdravlje sluznice, savjetuje se i njegovanje crijeva ako ste alergični. Osnova za to trebala bi biti prehrana zdrava za crijeva s puno voća i povrća te dovoljno vlakana. Ovo se može nadopuniti metabolički aktivnim bakterijskim kulturama i mikronutrijentima.
Savjeti za peludne alergije i peludnu groznicu
Alergija na pelud ili peludna groznica je alergijska reakcija na pelud, odnosno pelud biljaka. Najčešći okidači alergije na pelud su rano procvjetale lijeska, joha i breza, ali i drugo drveće, trave i bilje. Zbog klimatskih promjena, u ovoj zemlji su se proširile i nove vrste koje također mogu izazvati alergije, kao što je ambrozija.
Uskladite aktivnosti na otvorenom s brojem peludi
U danima s posebno visokim sadržajem peludi, alergičari trebaju izbjegavati sportske aktivnosti ili naporne aktivnosti na otvorenom ili ih odgoditi za rane jutarnje (u gradu) ili kasne večernje sate (na selu). Iskustvo je pokazalo da je tada opterećenje peludi najmanje.
Redovito provjetravajte
Redovito provjetravanje je važno, ali ga po mogućnosti treba prilagoditi vremenskim prilikama i dobu dana: u gradu je stan najbolje provjetravati u ranim jutarnjim satima u sezoni peludi, a na selu u večernjim satima. Kad pada kiša, obično ima manje peludi u zraku, pa je kratko vrijeme nakon kiše dobro vrijeme za provjetravanje.
Operite kosu prije spavanja
Večernje tuširanje i pranje kose može vam pomoći da provedete mirniju noć tijekom sezone peludi ispiranjem nakupljene peludi.
Ne ostavljajte iznošenu odjeću u spavaćoj sobi
Odjeću nošenu tijekom dana navečer ne ostavljajte u spavaćoj sobi, nego u drugoj prostoriji ili stavite direktno u praonicu rublja.
Nemojte sušiti rublje na otvorenom
Svježe oprano rublje ne smijete sušiti na otvorenom, inače se pelud može nakupiti na odjeći, ručnicima, posteljini i sl. Osobito dobro prianjaju na rublje koje je još vlažno.
Savjeti za alergije na grinje iz kućne prašine
Alergija na grinje iz kućne prašine je cjelogodišnja alergija kod koje je alergijska reakcija usmjerena na grinje (ili njihove izlučevine). Grinje iz kućne prašine mali su paučnjaci koji žive na toplim, vlažnim mjestima kao što su madraci, jastuci i tekstil. Čak i ako se radi o cjelogodišnjoj alergiji, simptomi alergije na kućnu prašinu mogu postati izraženiji, osobito u jesen i zimi. Razlog tome je suhi grijaći zrak koji uzburkava prašinu i ostatke grinja koji uzrokuju alergije te ih raspoređuje po zraku.
Održavajte stambene prostore hladnima i redovito provjetravajte
Svi stambeni prostori trebaju se redovito dobro provjetravati. Osim toga, pročišćivač zraka u prostoriji može pomoći u smanjenju razine alergena u zatvorenom prostoru. Vlagu i temperaturu treba održavati što nižom, osobito u spavaćoj sobi (cca. 18 °C), jer grinje iz kućne prašine vole da je toplo i vlažno.
Održavajte životni prostor čistim i bez prašine što je više moguće
Razine alergena mogu se smanjiti ako se glatke površine i podovi navlaže, a tepisi usišu (nekoliko puta tjedno). Ako je moguće, usisavač treba biti opremljen posebnim filtrom (HEPA filtar) kako se usisani alergeni ne bi otpuhivali natrag u prostoriju s ispušnim zrakom.
Redovito mijenjajte posteljinu
Posteljinu i jastuke treba mijenjati u redovitim intervalima (npr. tjedno) i prati na visokim temperaturama (najmanje 60 °C). Posebne navlake (omotači) otporne na alergene za madrace, poplune i jastuke štite od alergena grinja i također su korisna mjera za smanjenje izloženosti alergenima.
Redovito čistite plišane životinje
Dječje plišane igračke također treba redovito čistiti. Da biste to učinili, prvo ih treba pohraniti u zamrzivač, a zatim oprati. Niske temperature u zamrzivaču u početku ubijaju grinje. Pranjem se uklanjaju svi preostali alergeni grinja.
Izbjegavajte sakupljače prašine
Općenito, trebali biste izbjegavati previše sakupljača prašine u svom domu. Otvorene police, a posebno tekstil kao što su tepisi, zavjese i tapecirani namještaj, mogu skupljati prašinu i treba ih redovito čistiti.
Savjeti za alergije na životinjsku dlaku
Alergija na životinjsku dlaku je alergija koja se javlja tijekom cijele godine. Strogo govoreći, alergijska reakcija nije usmjerena protiv same životinjske dlake, već protiv komponenti kao što su slina, znoj ili urin životinja koji se zalijepe za životinjsku dlaku. Zbog rasprostranjenosti životinjske dlake u okolišu, simptomi alergije mogu biti uzrokovani samom prisutnošću životinje. Izravno maženje životinje to često pogoršava. Uobičajeni okidači za alergije na životinjsku dlaku su mačke i psi, ali i druge životinjske vrste kao što su zamorci, kunići, konji i ptice mogu izazvati alergiju. U principu, to se odnosi na sve životinje s krznom ili perjem.
Izbjegavajte imati životinje u kućanstvu (ako je moguće)
U idealnom slučaju, prije kupnje kućnog ljubimca treba razjasniti mogu li članovi obitelji patiti od alergije na životinjsku dlaku. Ako se alergija na životinjsku dlaku otkrije nakon što životinja već živi u kućanstvu, to u početku može biti šok. U tom slučaju treba pažljivo razmotriti može li se sa životinjom i dalje živjeti u kućanstvu.
Izbjegavajte bliski kontakt sa životinjom
Ako je moguće, treba izbjegavati bliski fizički kontakt sa životinjom. Nakon svakog kontakta sa životinjom treba pažljivo oprati ruke. Ako je moguće, četkanje i hranjenje životinje kao i čišćenje prostora za spavanje treba obaviti druga osoba u kućanstvu.
Održavajte životne prostore čistima
Kako bi se smanjilo opterećenje alergenima, preporuča se, kao i kod alergija na grinje u kućnoj prašini, redovito provjetravanje i čišćenje stambenih prostorija, tj. usisavanje i vlažno brisanje (nekoliko puta) tjedno. S tapeciranog namještaja i tekstila, poput tepiha, zavjesa i jastuka, treba redovito uklanjati životinjsku dlaku i čistiti ih.
Uklonite životinjsku dlaku s odjeće
Životinjske dlake s odjeće također treba ukloniti što je prije moguće. Ono što je posebno žalosno jest da se životinjska dlaka prenosi preko odjeće vlasnika kućnih ljubimaca na mjesta koja su zapravo bez životinja,u školu, ured ili autobus. Osobe koje pate od alergije na životinjsku dlaku stoga mogu doživjeti alergijsku reakciju čak i bez izravnog kontakta sa životinjom.
Neka vaša spavaća soba bude bez životinja
Kućni ljubimci ne bi trebali spavati u spavaćoj sobi, pogotovo ne u vlastitom krevetu. Odjeću nošenu tijekom dana, a na kojoj još uvijek može biti životinjske dlake, potrebno je ukloniti izvan spavaće sobe. Ako je moguće, vaš bi ljubimac trebao imati svoje mjesto za spavanje izvan spavaće sobe. Mjesta za spavanje i ležanje životinje, kao što su košare i deke, treba redovito čistiti, kao i ostali tekstil.
Budite oprezni s unakrsnim alergijama
Alergičari, neovisno o tome jesu li alergični na pelud, kućne grinje ili životinjsku dlaku, mogu alergijski reagirati i na određene namirnice. Ovo je također poznato kao križna alergija, a posljedica je činjenice da su određene proteinske strukture u hrani slične onima u alergenima, tj. tvarima koje izazivaju alergiju. Na primjer, ljudi koji su alergični na pelud breze često imaju alergijsku reakciju kada jedu jabuke. Opseg takvih križnih reakcija vrlo je individualan i uvelike varira ovisno o okidaču alergije. Mnogi oboljeli previše ograničavaju svoju prehranu i izbor hrane zbog takvih unakrsnih alergija, ne uzimajući u obzir koja hrana zapravo uzrokuje alergijske reakcije. Ipak, dijetu ne treba ograničavati bez razloga, već ju treba prilagoditi ako je potrebno uz blisku konzultaciju s školovanim nutricionistom.
Comentários