Kada je najbolje vrijeme za uzeti probiotik?
Svjetska Zdravstvena Organizacija (WHO) definirala je 2014. godine probiotike kao; "žive mikroorganizme koji kada se daju u odgovarajućim količinama daju blagotvoran zdravstveni učinak na domaćina." Najčešće korisne bakterije su Lactobacillus i Bifidobacterium. Naša crijeva uobičajeno su stanište za milijune bakterija, te bakterije imaju svoju važnu ulogu u promicanju zdravlja i održavanju stanične sluznice našeg probavnog trakta. Također su nam važne kao potpora imunološkom sistemu te za upravljanje upalama u tijelu. Pa tako jednostavnije možemo reći da su probiotici naše „dobre bakterije“!
Probiotici mogu pružiti toliko nevjerojatnih dobrobiti za svakoga tko ih uvrsti u svoju redovnu prehrambenu rutinu. Ponekada način na koji živimo; prehrana, antibiotici, stres, utječu na harmoniju crijevnog mikrobioma uzrokujući disbalans, tu na scenu nastupaju probiotici. Ako se ponekada, ili čak redovito susrećete s problemima poput zatvora, neredovitosti u probavi, nadutosti ili proljeva, ili vam je liječnik prepisao antibiotik hrana bogata probioticima i ciljani probiotički dodaci će vam pomoći u očuvanju zdravlja crijevnog mikrobioma, uz dodatnu pogodnost poboljšanja imuniteta.
Kako znati koji je probiotik kvaletetan, pročitajte na našem blogu ovdje.
Odabir probiotika kojeg ćete uzimati nije jedina odluka koju morate donijeti — stvaranje rasporeda za njihovo uzimanje može vam više koristiti nego nasumično uzimanje.
Kada kupite neki probiotik u uputama je navedeno kako ga dozirati, ali često se ne odgovara na bitno pitanje, kada uzimati probiotik? Da li je bolje uzimati ga ujutro, na prazan želudac, nakon obroka ili prije spavanja? Sva ta pitanja proći ćemo u nastavku teksta.
Uzimanje probiotika ujutro
Naš želudac proizvodi želučanu kiselinu koja nam koristi za probavljanje hrane koju pojedemo. Ta kiselina, iako ima svoju svrhu u razgradnji obroka, može pretjerano razgraditi probiotik u želucu prije nego što ima priliku djelovati na predviđenom mjestu.
Većini nas doručak je zapravo najlaganiji obrok, često ga i preskočimo, a koliko puta samo „s nogu“ pojedemo neku voćku, napravimo smoothie ili brzinski sendvič. Probiotik je zato bolje uzeti ujutro jer želudac tada ne proizvodi želučanu kiselinu u velikoj količini, naviknut na to da za doručak ne jedemo obilne i kompleksne obroke pa uzimanje probiotika u ovo vrijeme olakšava njihov prolaz do tankog i debelog crijeva i osigurava da izvučete najviše iz ovih korisnih bakterija.
Pa tako možemo zaključiti da je najbolje vrijeme za uzeti probiotik zapravo natašte ili prije obroka barem 15 minuta. Probiotik u tekućem obliku prođe u crijevo dok se hrana još razgrađuje, u ovom obliku probiotik prvi krene u ciljani dio crijeva.
Uzimanje probiotika navečer
Ukoliko ste ipak više večernji tip za uzimanje probiotika, preporučljivo je da pričekate čak 2-3 sata od zadnjeg obroka do uzimanja probiotika, da ne fermentiraju hranu u želucu, no ako bakterije budu aktivno radile navečer moguće je da će osjetljivijim ljudima utjecati na san.
U nastavku donosimo koliko je vremena potrebno za probavljanje pojedinih skupina hrane;
Voda – 10-20 minuta
Povrtni sokovi i druga pića – 20-40 minuta
Mliječno – 1,5 – 2 sata
Orašasti plodovi i suho voće – 2,5 – 3 sata
Piletina – 24 – 48 sati
Riba – 12-24 sata
Žitarice (riža, pšenica) – 2 – 3 sata
Voće i povrće – 20-40 minuta
Uzimanje probiotika preko dana
Još jedna opcija je popiti ga 15 minuta prije većeg obroka. Ako probiotik konzumirate dok želudac još sadrži ili usitnjava hranu, probiotici bi u tom procesu fermentirali te uzrokovali nadutost.
Kako hrana utječe na razgradnju probiotika?
Na razgradnju probiotika utječe i vrsta hrane koju jedete, odnosno izbor namirnica, pa je tako u jednoj studiji bilo provedeno testiranje djelotvornosti probiotika uzetog sa zobenom kašom i mlijekom sa niskim udjelom masnoće te sa vodom.
„Istraživanje tijekom i nakon prolaska modela želuca i dvanaesnika pokazalo je da je preživljavanje svih bakterija u proizvodu bilo najbolje kada se uzima uz obrok ili 30 minuta prije obroka (kuhana zobena kaša s mlijekom). Probiotici davani 30 minuta nakon obroka nisu preživjeli u velikom broju. Preživljavanje u mlijeku s 1% mliječne masti i zobeno-mliječnoj kaši bilo je znatno bolje od soka od jabuke ili izvorske vode. Sadržaj proteina u obroku vjerojatno nije bio toliko važan za preživljavanje bakterija koliko sadržaj masti. Zaključujemo da bi idealno bilo da se bakterijski probiotički proizvodi bez crijevne ovojnice uzimaju uz ili neposredno prije obroka koji sadrži neke masti.“ - T. Tompkins, I. Mainville, and Y. Arcand, Beneficial Microbes 2011 2:4, 295-303. Prema ovome možemo zaključiti kako nije svejedno prije ili nakon kojih skupina hrane se uzima probiotik.
Trebam li uzimati probiotike svaki dan?
Pitanje koje se često veže uz probiotike je da li je u redu uzimati probiotičke dodatke prehrani svaki dan. Iako može postojati nekoliko iznimaka od ovog pravila, odgovor je da, sigurno je i obično se preporučuje uzimati ih svakodnevno za što efikasniji učinak. Važno je razumjeti da su probiotici prirodni dodatak prehrani, a ne lijek.
Ukoliko vam se prehrana sastoji od dovoljno probiotičke hrane i vlakana, u tom slučaju crijevo bi se prirodno balansiralo. Kada nam hrana nije podržavajuća ili ako se sastoji od puno šećera i ugljikohidrata u tom slučaju unos probiotičke hrane nije dovoljan te biste imali veliku korist od uzimanja probiotika svakodnevno, obzirom da su sadržani probiotički sojevi prirodni sustanari našeg crijeva te pomažu i uključeni su u proces probavljanja ugljikohidrata.
Kroz istraživanja je dokazano da svakodnevna konzumacija probiotika pospješuje kolonizaciju u odnosu na kratkotrajno uzimanje probiotika ili uzimanje probiotika sa dužim prekidima.
Dobre bakterije u MyBIOTIK®PUR-u su bazični sojevi ljudskog mikrobioma, da bi se raznovrsnost mikrobioma podržala dobro je dodavati ili mijenjati probiotike te svakako topiva vlakna koji su hrana već postojećim „dobrim“ bakterijama u našem sustavu.
Prije nego što započnete sa uzimanjem probiotika uvijek možete provjeriti sastav i stanje svoje crijevne flore i crijevnog mikrobioma pa na osnovu nalaza ciljano znati koliko i koje sojeve uzimati sukladno tome koji su manje zastupljeni u vašem crijevu.
Prah, tablete, kapsule ili tekućina?
Vrsta probiotika, odnosno oblik u kojem dolaze još je jedna stavka na popisu za razmotriti kod odabira odgovarajućeg probiotika, koja također ima utjecaj na razgradnju probiotika.
Kod odabira oblika probiotika u kojem dolazi cilj je da dovoljno „igrača“ stigne živih do svog odredišta u crijevima. Putovanje kroz želudac, s agresivnim kiselinama, želučanim i žučnim sokovima je izazov koji lakše podnesu bakterije iz praha, koje su prije unosa već rehidrirane u čaši vode. Tvrtka nutrimmun® provela je istraživanje praha i kapsula istog sastava te su prema zaključku istraživanja i boljim karakteristikama te značajno više aktivnih bakterija koje su stigle do odredišta u crijevo, svi njihovi pripravci u prahu. Što se tiče sojeva, probiotski sojevi Lactobacillus, Bifidobacterium i Enterococcus su otporniji na želučanu kiselinu od ostalih vrsta bakterija. Važan je proces dehidracije bakterija kojim se sačuva prirodna otpornost bakterija na želučanu i žučnu kiselinu te se time rehidrira u vodi.
Zašto probiotik uzimati uz antibiotik?
Tijekom cijele godine, a posebice u zimskom periodu izloženi smo raznim patogenima, infekcijama, prehladama i virozama, što u nekim slučajevima može dovesti do uzimanja antibiotika.
Ukoliko vi ili vaši bližnji uzimate antibiotik, bitno je zaštititi crijevni mikrobiom probiotikom koji je tada najbolje uzimati sa razmakom 2 sata od antibiotika. O tome koje bakterijske kulture su najučinkovitije u ovom slučaju, najbolje je posavjetovati se sa liječnikom.
*Članak je u informativne svrhe u vezi s probioticima i drugim dodacima prehrani te nema namjeru ukazati na to da je bilo koja tvar spomenuta u ovom članku namijenjena dijagnosticiranju, liječenju, ublažavanju ili prevenciji bilo koje bolesti.